Elvedin Nezirovic

Elvedin Nezirović

Oficijelna stranica pisca Elvedina Nezirovića

Bio / bibliografija

Elvedin Nezirović je pisac, pjesnik i esejist, rođen 12. novembra 1976. u Mostaru (BiH). Završio je Pedagošku akademiju, Odsjek za bosanski jezik i književnost (1999.), te Fakultet humanističkih nauka na Odsjeku za engleski jezik i književnost (2012.) na Univerzitetu „Džemal Bijedić“, u Mostaru.

Objavio je zbirke poezije, „Bezdan“ (Podružnica pisaca HN kantona, Mostar, 2002.), „Zvijer iz hotelske sobe“ (Liber, Beograd, 2008) i „Propovijedanje bluesa“ (Vrijeme, Zenica, 2018.), romane „Boja zemlje“ (Synopsis, Sarajevo / Laguna, Beograd, 2016), „Ništa lakše od umiranja“ (Laguna, Beograd, 2019.), „Ono o čemu se ne može govoriti“ (Laguna, Beograd / Buybook, Sarajevo, 2021.) i „Sandro“ (Laguna, Beograd / Buybook, Sarajevo, 2024.), zbirku priča „Toliko o tome“ (Dobra knjiga, Sarajevo, 2013.), te zbirku eseja, tekstova i kolumni „Deblokada grada“ (Centar za kritičko mišljenje i portal tačno.net, Mostar, 2018.).

„Nezirovićev roman Sandro (Buybook, Sarajevo, 2024) pripada korpusu angažirane književnosti koja se suočava s identitetskim pitanjima i dubokim društvenim podjelama u postjugoslovenskom prostoru. Djelo je ukorijenjeno u iskustva rata, tranzicije i kulturnih trauma, pri čemu Nezirović koristi narativnu introspekciju i fragmentarne priče kako bi istražio granice nacionalnog i osobnog identiteta.“
Šeherzada Džafić
Prof. dr.
„Elvedin Nezirović, pričajući Sandrovu životnu priču, primorava sebe na preispitivanje vlastitih trauma, ciljeva, pogrešaka, a zapravo, svaki segment romana ispisuje snažno svjedočenje o generaciji uništene mladosti i, uglavnom, besperspektivne budućnosti. Svjedočenje je to i o faktima koje ne možemo mijenjati: da se zločin slavi, da je mnogima rat bio utočište i prilika, svjedočenje o tome da su podijeljenost i etnička politika postali imperativi, smjernice ponašanja, kao i to da besmisao cvjeta.“
Amila Tekešinović
mr. sci.
„Nezirović u Sandru zasijeca i veliki dio aktuelne stvarnosti, a u kojoj je i dalje važno odrediti se, reći kojoj strani pripadaš. Fabulativno jednostavan, ali sa čitavim nizom glasova kroz koje nas pisac vodi vješto, podsjećajući da je fikcije u njegovoj priči zapravo jako malo i da je jedina građa za dobru književnost neposredna stvarnost – ona koja nas usrećuje, ali i ona koja nas neumoljivo uništava.“
Ivana Golijanin
Oslobođenje, 12.septembar 2024.

Večer sjećanja na Predraga Matvejevića

U ponedjeljak, 5. oktobra 2026., u mostarskoj je Gimnaziji održano večer sjećanja na Predraga...

Festival “FEMILI” okupio pisce iz cijele regije

Novi Pazar je od 1. do 3. oktobra 2026. godine, bio mjesto susreta književnosti, jezika, kultura i...

Hommage Predragu Matvejeviću

Na inicijativu Francuskog kulturnog centra u Mostaru, a u sklopu festivala književnosti...